Priču o kiselosti tela i njenoj povezanosti sa rakom smo već načeli člankom od pre par meseci. Da ponovimo:
Osnovna premisa
Godine 1931. nemački naučnik Oto Hajnrih Varburg (Otto Heinrich Warburg (1883.-1970.)) primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka. Dr. Varburg je otkrio da je rak rezultat anti-fiziološkog načina života.
Anti-fiziološkim načinom prehrane (pretežno hranom koja zakiseljuje) i fizičkom neaktivnošću telo stvara kiselu sredinu sa manjkom kiseonika.
“Oduzmete li zdravoj ćeliji 35% njenog kiseonika, možete je pretvoriti u ćeliju raka za samo dva dana”
Kancerogene ćelije bujaju ukoliko su ispunjena dva uslova: kiselost krvi i nedostatak kiseonika.
Šta “zakiseljuje” organizam?
Ukratko – ishrana. Ono što jedemo će, po ovoj teoriji, uticati na pH naše krvi. Kod zdravog pojedinca pH krvi nalazi se između 7,40 i 7,45. Sve preko 7 smatra se alkalnim, sve ispod 7 kiselim.
Hrana koja zakiseljuje telo:
- Rafinisani šećer i svi njegovi derivati. Njegov pH je 2,1 (što je veoma kiselo)
- Sve vrste mesa, proizvodi životinjskog porekla (mleko, sirevi, jogurt itd)
- Rafinisana so
- Rafinisano brašno i svi njegovi derivati (testenina, torte, keks itd.)
- Hleb (najveći deo sadrži oksidirane masti, margarin, so, šećer i konzervanse)
- Margarin
- Kofein (kafa, crni čaj, čokolada),
- Alkohol
- Antibiotici i generalno svi lekovi
- Bilo koja kuvana hrana (kuvanje uništava kiseonik što povećava kiselost hrane)
- Sva industrijski prerađena hrana, konzervirana, ona koja sadrži konzervanse, veštačke boje, arome.
Namirnice sa kiselim efektom:
- pH 5.0 Veštački zaslađivači
- pH 5.5 Govedina, gazirana pića, belo brašno, lekovi, svinjetina, jagnjetina, testa i kolači od belog brasna, pržena hrana, svi šećeri, pivo, cigarete (fabričke), ćuretina, kvasac, rafinisana so, obična i jodirana, beli pirinač, ulje od pamuka, sirće (sva osim jabukovog).
- pH 6.0 riba, voćni sokovi sa šećerom, cigarete (od svežeg duvana), kiseli krastavčići, melasa, hleb od ovsa, raža, ječma, pirinča, kazein (protein mleka), rafinisane žitarice (tipa corn flakes), školjke, vino, mast, palmino ulje, zasladjeni jogurt, kikiriki, brusnice, kakao, procesirani sir.
- pH 6.5 Sir, kečap, majonez, integralni pirinač, kokice, kukuruzni hleb, kafa, kozje mleko, sojino mleko, sojin sir, kravlje mleko, gusčetina, školjke, ćuretina, bademovo i susamovo ulje, pačetina, suncokretovo i grožđano ulje.
- pH 6.7-6.8 šljive, suve šljive, kokos, kozje mleko (homogenizovano), kravlje homogenizovano, i većina proizvoda od istog, senf, pistaći, razni pasulji, pasterizovan med, semenke bundeve i suncokreta, vanila…
Hrana koja alkalizira i koju bi trebalo da jedemo bar tri puta dnevno tokom cele godine:
- Sve vrste sirovog povrća (Nemojte da vas zavara kiseo ukus, jer kada se unese, u telu reaguje i postaje alkalno).
- Voće takođe. Sok od limuna ima PH faktor približno 2,2, ali unutar ima veoma visok stepen alkalnosti, možda najjači od sveg voće, iako mu je ukus takođe kiseo. Voće proizvodi puno kiseonika
- Koštunjvo voće poput badema, veoma je alkalno
- Integralne žitarice – jedina alkalna žitarica je proso. Sve ostale su lagano kisele, no kako ishrana treba da sadrži manji procenat kiselosti, integralne žitarice su dobra opcija i treba ih konzumirati skuvane
Ha! O prosu, kao fantastičnoj žitarici smo pisali pre par dana imamo i super recept!
- Med ima visok procenat alkalnosti
- Hlorofil: bilje je veoma alkalno (pogotovo aloe vera)
- Voda – najvažnija za proizvodnju kiseonika. Hronična dehidracija je koren većine degenerativnih bolesti.
Gde postaje zanimljvo?
Ova teorija prilično konvergira sa idejom o zaštitnom efektu vegetarijanske ishrane (da znam, sada će opet ispasti da namećemo mišljenje…). U studiji Američkog instituta za istraživanje raka iz 2013. na preko 60.000 ispitanika, merena je korelacija tipa ishrane i prevalence raka.
Jednostavnije rečeno – da li naše navike u ishrani utiču na mogućnost oboljenja od raka?
Zaključak je da utiču. Vegetarijanski tip ishrane u najvećoj meri štiti od raka. Veganski tip ishrane je posebno doveden u vezu sa smanjenjem rizika od tipova raka koji pogađaju žene, ali je doveden u vezu sa rakom organa za varenje. Vegetarijanski tip ishrane nije doveden u vezu sa ovim tipom raka.
Mogućni faktori koji mogu da maskiraju skrivene uticaje je činjenica da vegetarijanci i vegani, pogotovo u Americi više paze o sveukupnom kvalitetu života. Više vežbaju, manje se stresiraju itd.
Dobitna formula se jasno nameće: povrće + voće + vežbanje = najmanji mogući rizik od raka.
Da li ovo znači da ne treba da jedete meso? Ne znam. Jedite šta god želite :) Odluke o svojoj ishrani donosimo sami, ali važno je da one budu posledica promišljanja i istraživanja svega što je do sada pisano na tu temu. To nikada nije bilo lakše. Razmislite dobro kada vas neka studija iznervira, odakle potiče taj bes? Da li intuitivno osećate da naučnici nisu u pravu? Ili vam se naprosto zaključak ne sviđa?
Ja na ovo pitanje i dalje nemam odgovor, ali bih zaista volela da čujem vaš :)
The post (Ne)popularno mišljenje: šta nas štiti od raka? appeared first on TRČANJE.rs.